DIGITALNE ROŽICE #23: Pet na pet: street art u pet točaka i s pet street art umjetnika/ca

Sigurno ćeš se šećući gradom, svojim kvartom ili uz neke napuštene tvorničke zgrade susresti s oslikanim zidovima ili drugim oblicima street arta.

Zapravo, ova se umjetnost toliko rasprostranila da danas uopće nije teško naići na neki zanimljivi oslikani zid na ulicama gradova diljem svijeta. Street art toliko je raznolik da bi bilo najbolje da ga opišemo u pet kratkih točaka, a zatim slijedi lista petero street art umjetnika/ca koji, svatko na svoj način, inspiriraju na kreativnost, a neki i na aktivizam.

Pa krenimo redom – street art u pet točaka!

🔵 Što je street art?

Street art možemo jednostavno prevesti s engleskog jer to je „ulična umjetnost“ koja se pojavljuje u raznim oblicima i formama. Street art možemo sresti na zidovima ili cijelim fasadama zgrada, na klupama, stupovima, nogostupu, stepenicama, mostovima, vlakovima… ili pak na igralištima. Kad se baviš street artom, već i same lokacije mogu biti velika inspiracija za umjetničku ideju.

🔵 Koji su počeci street arta?

Počeci street arta često se povezuju s velikom pojavom grafita prije pedesetak godina u američkim gradovima, posebice u New Yorku i Philadelphiji. Grafiti su tako počeli nicati kao natpisi i crteži rađeni sprejem na gradskim zidovima, u prostorima podzemne željeznice, na vlakovima, ali i unutar njihovih vagona. Postali su i dio hip-hop kulture, tako da dajemo preporuku da bacite oko (i uho!) na neke spotove i nastupe hip-hop legendi.

🔵 Koja je najčešća forma street arta?

Street art može se susresti u raznim formama, osim murala po gradskim ulicama možeš naići na zanimljive plakate, naljepnice, mozaike, instalacije od različitih materijala, zatim vunom opletene stupove i stabla poznate kao „yarn bombing“ (bombardiranje vunom) ili pak u obliku „stencila“ koji nastaju pomoću šablona što omogućuje brzo i jednostavno nanošenje crteža na zid.

🔵 Ima li street art neku drugu svrhu osim umjetničke?

Umjetnici koji rade na ulici, osim što svojim street art kreacijama mogu uljepšati javni prostor, često imaju priliku izraziti svoje mišljenje, protestirati kroz umjetnost i tako poslati neku aktivističku poruku ili jednostavno dobiti prostor za svoju umjetnost ondje gdje je dostupna svim prolaznicima, van muzejskih ili galerijskih prostora.
Ono čega su umjetnici pritom svjesni jest to da njihova umjetnost može biti prolazna i podložna raznim intervencijama, nekad na njihove umjetničke radove utječu sunce, vlaga i kiša, ponekad zid izblijedi, ponekad se boja oljušti ili naljepnica odlijepi, a ponekad je to intervencija nekog drugog umjetnika ili nekog ne-umjetnika koji odluči besmisleno šarati preko umjetničkog rada (ovakve intervencije nikako nisu kul u street art svijetu).

🔵 Zašto street artisti imaju neobična imena?

E sad, ako želiš stvarati street art, aktivizam ti je furka, a pogotovo ako to radiš ilegalno (čitaj: za to nemaš sve potrebne dozvole), onda se sigurno nećeš potpisati na taj zid svojim imenom i prezimenom. Zbog toga street artisti često imaju svoje umjetničko ime. To je toliko postalo uobičajeno da čak i oni koji rade uz sve potrebne dozvole imaju svoja umjetnička imena. Na riječkim ulicama mogu se tako susresti zidovi s imenima kao što su OKO, Šumski, Ojo Magico ili Lonac (sve redom super domaći street art umjetnici s međunarodnom karijerom).

Nakon ovih pet osnovnih točaka u kojima smo na najnajnajsažetiji način objasnili street art (zbilja, toliko toga se još može reći o street artu, Google je za početak sasvim dobar istraživački alat po pitanju street art scene), možemo predstaviti pet street art umjetnika/ca:

Keith Haring

Keith je izgradio svoju umjetničku karijeru 1980-ih godina u New Yorku. Započeo je s jednostavnim crtežima kredom po crnim panelima u hodnicima podzemne željeznice koji su zjapili prazni kada na njima nije bilo reklama. To mu je postao dnevni ritual, bez previše razmišljanja i pripreme, stvarao ih je prilikom dnevnih obilazaka grada.

Uskoro su njegovi jednostavni, ali prepoznatljivi crteži plešućih figura, lajućih pasa ili isijavajućih beba postali toliko prepoznatljivi da je slikao velike murale po gradskim zidovima, noćnim klubovima te je bio pozvan na izlaganje u poznate galerije ili na suradnje s glazbenim pop divama poput Madonne i Grace Jones. Ono zbog čega je Haring bio totalni street art car jest to što je redovito radio radionice s djecom i mladima te ih čak uključivao u stvaranje nekih svojih murala, ali i zato što je kroz svoj rad aktivistički progovarao o problemu droge ili bolesti AIDS-a.

Swoon

Ona je kao studentica u New Yorku odlučila promijeniti uobičajeni i očekivani umjetnički put te svoje radove izložiti na ulici. Tako je počela s crtanjem ljudskih likova u punoj veličini koje ponekad nadopunjuje s biljkama, čipkom ili arhitekturom. Može se primijetiti da dio njene inspiracije dolazi iz azijskog „kazališta sjena“. Svoje likove radi na papiru što potraje danima ili tjednima, zatim ih izrezuje i poput kolaža lijepi uz rubove i kutove uličnih zidova.

Ono što je kod Swoon započelo kao potreba da svoj rad uklopi u njujorške ulice, odvelo ju je u gradove diljem svijeta gdje njeni likovi barem privremeno krase zidove, sve od San Francisca pa do Hong Konga. Privremeno, kažemo zato što tehnika koju koristi, a to je lijepljenje papira na zid, traje puno kraće nego street art koji je naslikan sprejem ili bojom. Osim street arta, Swoon je poznata po projektima u kojima kroz grupni rad rješava probleme u nekoj zajednici poput borbe protiv siromaštva ili za ženska prava.

Banksy

Banksy je jedan od najpoznatijih street art umjetnika današnjice, kroz svoj rad je i politički aktivist, ali je isto tako jedan skroz tajanstveni lik. Iako postoje razne teorije tko bi on zapravo mogao biti, jedino je sigurno – da je iz britanskog grada Bristola i da ima preko 40 godina. Kada je kao mlad počeo crtati grafite često je morao bježati od policije, pa je tako jednom prilikom, dok se skrivao, ugledao slova koja su bila ispisana stencilima, odnosno šablonama, te je došao na ideju koristiti ovu tehniku po kojoj je postao prepoznatljiv i koja mu je omogućila brzi rad na ulici. Teme kojima se bavi najčešće su antiratne, ekološke, kritiziraju politiku, društvenu nepravdu i današnji umjetnički svijet, ali s dozom humora i s prepoznatljivim likovima štakora, majmuna, djece ili policajaca.

Banksy je postao toliko poznat je njegov rad često kopiran ili se komadi zida uklanjaju s ulice da bi se sačuvali te postali dio nekih privatnih kolekcija. On se tome jako protivi, a to je pokazao nedavno tako da je u jednu svoju sliku ugradio rezač zbog čega se ona prilikom prodaje na aukciji umjetnina sama počela uništavati. Uslijedili su šok i nevjerica, ali oni koji dobro poznaju Banksyjev rad nisu se uopće iznenadili, već slatko nasmijali 🙂

Isaac Cordal

Isaac je španjolski umjetnik koji svoje minijaturne skulpture nazvane „Cementne pomrčine“ promišljeno postavlja na zanimljive i neuobičajene gradske lokacije. Tako je 2016. posjetio Rijeku došavši s koferom punim figurica koje izrađuje od cementa. Njegovi likovi djeluju umorno, kao usamljeni poslovni ljudi, čime kritizira moderno društvo, a smješta ih visoko na fasade, uz lokve, cijevi i stupove, gradi im mini balkone, te će samo vješti promatrači uočiti ove likove velike svega desetak centimetara.

Premda je jednom prilikom izjavio: „Ne ostavljam ih na ulici da ih ljudi uzmu, street art je tu za svih, ne samo za pojedince“, većina od njegovih 25 figurica postavljenih po riječkim lokacijama bestragom su nestale, jedini trag bila je snimka nadzorne kamere na kojoj je nekoliko obožavatelja Cordalova rada jedne noći pomoću ljestvi ukralo jednu figuricu. No preostali mali cementni ljudi još uvijek su tu u gradu, neukradeni, strpljivo čekaju da ih ugledate kada u šetnji podignete pogled prema nekim neočekivanim mjestima.

Šumski

Šumski je riječki umjetnik s berlinskom adresom. Iako će te njegovi murali možda odmah privući cijelom paletom boja i čudesnih likova, oni na bajkoviti način također pričaju priče o pozitivnim promjenama, zaštiti prirode, snovima i mašti koja nema granica. Svoju čaroliju Šumski je prenio na brojne fasade, ali i na jedne stube. U riječkom kvartu Pećine, uz osnovnu školu, Šumski je oslikao Stube Malika Tintilinića.

Cijela priča sa stubama započela je kad su se učenici škole odlučili aktivirati i predložili da se stube nazovu prema Maliku Tintiliniću, onom poznatom liku iz legendarne bajke Šuma Striborova Ivane Brlić Mažuranić. No, nije sve stalo samo na davanju imena stubama, u priču se kreativno upleo Šumski i podario im novo bajkovito ruho, duž stuba svanula je kozmička rijeka, zaiskrile su zvjezdice i zaigrali mali Domaći! 

Sad kad smo prošli „pet na pet“ o street artu, nadamo se da krećeš u street art šetnju. Podigni pogled, istraži ulice jer umjetnost možeš pronaći na nekim sasvim nenadanim mjestima!

Tekst napisala: Ivana Lučić
Tekst ilustrirala: Nina Delanović

Izvor: https://brickzine.hr/

Datum objave: 11.10.2021.

Članak je nastao kao dio projekta Digitalne rožice u partnerstvu Udruge Ri Rock, Udruge Ruke, Udruge Muzikopter i Gradske knjižnice Rijeka. Ukupna vrijednost projekta iznosi 458.380,15 HRK (85% sredstava sufinancirano je iz Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, 15% sredstava osigurava Republika Hrvatska iz Državnog proračuna). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Ri Rock. 

« Povratak

Projekti

ISTAKNUTI PROJEKTI

Program

Social