DIGITALNE ROŽICE #16: Knjige koje će i najveći knjigonjurgavci čitati s guštom

Kad se sjetim sebe i osnovne škole, uvijek se sjetim svoje školske knjižnice i knjižničara koji mi je pomagao odabrati naslove za čitanje.

Oduvijek sam bila knjiški moljac i gutala sve knjige koje su mi došle pod ruku. Znam, znam, reći ćete da je to bilo prije sto godina, doslovno u prošlom stoljeću, pa čak i tisućljeću, kad su mobiteli bili veličine cigle, a crtići na telki u točno određeno vrijeme. Računala nismo imali kod kuće, već smo ih koristili samo u školi i knjižnici. Danas vam je sve ovo nadohvat ruke, zapravo prsta.

Na klik ste od mora informacija, igrica, filmova i crtića. Čitanje vam je dosadno, sporo i ne vidite u njemu zabavu. Pa dopustite da na nekoliko minuta ja budem vaša školska knjižničarka (iako vjerujem da su i vaše odlične) i da vam predložim nešto za čitanje. Ako se odlučite za neki od ovih naslova, vjerujte, nećete moći stati s čitanjem. Oni su zarazni i toliko zanimljivi da ih nećete ispustiti iz ruku dok ne pročitate zadnju rečenicu. Garantirano!

Predlažem da krenemo s jednim klasikom. Ali ne klasikom u onom dosadnom smislu te riječi. Ovaj klasik je urnebesno zanimljiv, čak i više od 30 godina nakon što je prvi put objavljen. Matilda (Mozaik knjiga, 2020.) je dječji roman Roalda Dahla koji ćete progutati začas.  Priča je to o djevojčici Matildi koja je iznimno nadarena, ali njeni roditelji i brat to uopće ne primjećuju, čak ju zaborave na vrijeme upisati u školu. Tako Matilda svoje vrijeme posvećuje knjigama iz kojih uči o svijetu jer njena majka ima vremena samo za tombolu i sapunice na TV-u, a otac za svoj posao uvaljivanja rabljenih pokvarenih vozila naivnim kupcima. 
 

Sljedećih nekoliko dana gospođa Filipović nije mogla odvojiti pogled od malene djevojčice koja je satima s knjigom u krilu sjedila u velikom naslonjaču u dnu prostorije. Morala ju je položiti na krilo jer je bila preteška da je drži u rukama, pa se zato morala pognuti kako bi čitala.

Tek kad krene u školu koja je sve samo ne obična škola (ime joj je Vila Drobilica, a ravnateljica škole je gospođica Grozobrad), počinju  Matildine avanture. No, školu svejedno voli, zbog svojih prijatelja i učiteljice, gospođice Slatkić. Pod pritiskom, Matilda otkriva još jedan svoj neobičan talent, čak bi se moglo reći i supermoć uz pomoć koje će ispraviti sve nepravde učinjene školi i gospođici Slatkić. Osim što je zanimljiva, ova knjiga propagira čitanje kao zanimljivu aktivnost i bijeg u svijet mašte. Pa kud ćeš bolje od toga. A nakon što ju pročitate, možete pogledati i istoimeni film nastao po njoj, imate ga na Netflixu. Pokušajte pronaći razlike između romana i filma, nama je to uvijek zanimljiv zadatak.

Ako više volite krimiće, a nikako ne pronalazite dobru literaturu, predlažem vam serijal romana za djecu Alfred Hitchcock vam predstavlja, koje je kao pisac iz sjene napisao Robert Arthur Jr. još šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Hitchcock, a vjerujem da svi znate kako se radi o poznatom filmskom redatelju, pisao je uvodne tekstove gdje je mladim detektivima zadavao nove slučajeve.

Na kraju svake knjige raspravlja o slučaju s Jupiterom Jonesom, Bobom Andrewsom i Peterom Crenshawom pri čemu mu detektivi iznose svoja viđenja slučaja. Nakon Hitchcockove smrti, ulogu mentora i prijatelja trojice dječaka preuzima izmišljeni lik umirovljenog detektiva Hectora Sebastiana.

Nas je oduševio roman Zagonetka mucavog papagaja (Hena com, 1997.) u kojem tri dječaka detektiva započinju avanturu tražeći nestalog papagaja gospodina Fentrissa. Niz nevjerojatnih događaja i likova u romanu dovest će ih do vrijednog otkrića, a sve nakon što pronađu ne jednog, već 7 nestalih papagaja: Bo-Peep, Billy Shakespearea, Crnobradog, Robin Hooda, Sherlocka Holmesa, Kapetana Kidda i Lice s Ožiljkom, koji su ključ zagonetke. Zapravo, ono što oni govore. Ovaj je roman prava napetica koja ostavlja bez daha dinamičnom i zanimljivom radnjom te zagonetkama. U ovom serijalu objavljeni su i sljedeći naslovi: Tajna dvorca straveTajna lubanje koja govori Sablasni smijeh tako da će vam krimići potrajati neko vrijeme.

 

 

Svi znamo koliko je teško biti dvanaestogodišnjak. Neki su već saznali, a neki će tek saznati. Nitko te ne razumije, cijeli je svijet protiv tebe, čas ti se smije, čas plače i nikako ne znaš gdje si i što si. Tražiš svoje mjesto u svijetu. E pa upravo takva je i junakinja sljedeće priče, Marinka. I kao da nije dovoljno što je dvanaestogodišnjakinja, Marinka je kao beba izgubila roditelje, živi s bakom koja je Jaga i prevodi mrtve iz ovog svijeta među zvijezde i to u kući koja ima noge. Kokošje! I često se ne probudi na onom istom mjestu gdje je usnula pa vam onda nije teško zaključiti kako Marinka teško sklapa prijateljstva. A život će si još više zakomplicirati kad djevojčicu Ninu pokuša zadržati u svijetu živih. Marinki je sudbina namijenila da ona bude sljedeća Jaga i naslijedi svoju baku u prevođenju mrtvih kroz Dvere. No, ona teško podnosi taj teret već ranije određenoga smjera života. 

Baba je savršena Čuvarica. Daleko je bolja nego što ću ja ikad biti. Samo što ja zapravo ne bih htjela biti Čuvarica. Biti Čuvarica znači nositi odgovornost za Dveri i sva vođenja mrtvih, za sva vremena. A premda vođenje usrećuje Babu, ja se od svakonoćnog gledanja odlazaka mrtvih osjećam još usamljenije. Da mi je bar suđeno biti nešto drugo. Nešto vezano uz žive ljude.“

Kuća na kokošjim nogama (Mitopeja, 2019.) autorice Sophie Anderson izvrsna je priča nadahnuta slavenskim bajkama o sazrijevanju, obitelji, hrabrosti i prijateljstvu, traženju sebe i svoga mjesta u svijetu. I što god mislili o strašnoj Babi Jagi, možda upravo ova knjiga promijeni vaše mišljenje o njoj.  Zato ju nemojte propustiti, nikako!

 

Ako tražite neku laganiju literaturu koja se brzo čita, a uz koju ćete se nasmijati do suza, onda je Kućica na stablu od 13 katova (Koncept izdavaštvo, 2019.) baš za vas! Iako ima preko 300 stranica (znam da odmah padate u nesvijest od tolike brojke), pročitat ćete ju za sat vremena jer se radi o ilustriranoj knjizi, odnosno nekom hibridu stripa i romana. Autor Andy Griffiths i ilustrator Terry Denton zapravo su i glavni junaci ove knjige. Oni imaju još vrlo malo vremena da predaju rukopis svoje nove knjige svom izdavaču gospodinu Nosonji, a  s poslom nisu ni započeli. Ali imaju sreće što žive u kućici na stablu od 13 katova u kojoj se uvijek događaju zanimljive stvari. Pa tako, osim što pretvaraju mačke u kanarince, u svojoj kući imaju i prozirni bazen, katapult, podzemni laboratorij, bazen pun krvoločnih morskih pasa, a Terry se usput odluči vjenčati sa Sirenijom. Samo što ta sirena zapravo nije divna sirena, već morsko čudovište. Dani ovog veselog dvojca ispunjeni su avanturama pa se dečki dosjete kako bi u svoju knjigu mogli smjestiti jedan dan iz njihove kućice na stablu. I upravo to naprave. 

 

I tako smo g. Nosonji na vrijeme predali knjigu… i on ju je objavio… i dostavljena je u knjižare… Knjižnice … na digitalne čitače… I čak je prebačena izravno u ljudske mozgove zahvaljujući kacigama s tehnologijom za izravan prijenos podataka u mozak… a zatim ste je vi pročitali i svi smo sretno živjeli dovijeka!

Sigurno ste svi čuli, a vjerojatno i gledali filmove X-men. Mene je sljedeća knjiga mrvicu podsjetila upravo na filmove iz tog serijala. Pa ako volite dobre fantastične, pomalo strašne i neobične romane, Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu (Lumen, 2016.) odličan je izbor. Autor Ransom Riggs stvorio je takav nevjerojatan i izniman svijet da ćete si pri čitanju stalno vrtjeti neke lude filmove u glavi. Ček’, ček’, zapravo si ne morate vrtjeti ništa jer film postoji! Ali ga pogledajte nakon što pročitate knjigu jer knjiga uvijek, ali baš uvijek bude bolja od filma.

 


U središtu priče je šesnaestogodišnji Jacob Portman koji je imao divno djetinjstvo slušajući zanimljive priče svog djeda Abrahama koji je, prije nego što se doselio u Kaliforniju, kao siroče Drugoga svjetskog rata živio u domu za siročad na otoku Cairnholm u Walesu. Pa svatko bi bio oduševljen pričama o djevojčici koja leti, iz čije kože izlazi vatra, nekome u kome žive pčele ili tko može oživjeti sve što dotakne, zar ne? Ali u čudnim okolnostima djedove smrti, Jacob sve više shvaća kako to možda nisu izmišljene priče i kreće na otok o kojemu mu je djed toliko pričao.

A ono što će tamo pronaći, ostavit će vas bez daha. Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu i nju samu kako žive u vremenskoj petlji jednog dana u rujnu. Tu avantura tek započinje. I da vas odmah razveselim, još su dva nastavka o domu za čudnovatu djecu gospođice Peregrine: Šuplji grad i Knjižnica duša. I svakako su vrijedni čitanja!

Eto, prošetali smo se malo kroz fantastiku, klasike, mitologiju, krimiće i humoristične romane i vjerujem da će svatko od vas pronaći barem jedan naslov koji će ga privući i potaknuti da se prošeta do najbliže knjižnice i posudi ga. Jer nije teško od knjigomrsca postati pravi knjiški moljac, tanka vam je to granica. I zapamtite: ako ne volite čitanje, to zapravo ne znači da ne volite čitanje. To samo znači da još niste pronašli pravu knjigu ili ona nije pronašla vas!

Tekst napisala: Marija Bratonja
Tekst ilustrirala: Ana Glažar

Izvor: https://brickzine.hr/

Datum objave: 30.7.2021.

Članak je nastao kao dio projekta Digitalne rožice u partnerstvu Udruge Ri Rock, Udruge Ruke, Udruge Muzikopter i Gradske knjižnice Rijeka. Ukupna vrijednost projekta iznosi 458.380,15 HRK (85% sredstava sufinancirano je iz Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, 15% sredstava osigurava Republika Hrvatska iz Državnog proračuna). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Ri Rock. 

 

« Povratak

Projekti

ISTAKNUTI PROJEKTI

Program

Social